U Dubrovniku održana prezentacija Kodeksa dobre prakse uspostave i funkioniranja civilno-javnog partnerstva

U desetak se hrvatskih gradova već više od deset godina razvijaju prakse sudioničkog, suradničkog i zajedničkog upravljanja prostorima kulture i za kulturu, koje je svoj izraz dobilo u civilno-javnom partnerstvu, odnosu civilnih aktera i javne vlasti koje podrazumijeva ravnopravno dijeljenje odgovornosti za javni resurs. 

Istaknutiji među njima - prema duljini postojanja, angažmanu građana i kontinuiranoj suradnji s lokalnim upravama - jesu Pogon u Zagrebu, Lazareti u Dubrovniku, Filodrammatica u Rijeci, Hrvatski dom u Karlovcu, Rojc u Puli i Dom mladih u Splitu. Paralelno se razvijaju Murai u Sv. Jurju na Bregu, FUNK u Koprivnici, Kino u Sv. FIlipu i Jakovu, Fabrika u Hvaru, Društveni centar u Lastovu... 

Te se prakse pak razvijaju bez adekvatnog pravnog okvira i nisu standardizirane, s obzirom da sva ta partnerstva imaju različite oblike, rok trajanja i intenzitet. Ipak, radi se o kontinuiranoj suradnji koja omogućava da se građani, najčešće okupljeni u udruge i saveze udruga, uključe u procese donošenja odluka o zajedničkom dobru. Takva suradnja lokalnoj upravi osigurava da se postojeći no nekorišteni javni prostori održavaju i razvijaju u interesu lokalne zajednice. 

Potaknut iskustvima sudioničkog upravljanja koja se od početka 2000-ih razvijaju prvenstveno u Zagrebu, Puli, Rijeci, Karlovcu, Splitu i Dubrovniku, temeljem mapiranja, istraživanja i analiza koje je proveo tim projekta Kulturna politika odozdo, u suradnji s istraživačima, stručnjacima i autorima Davorom Miškovićem i Dujem Prkutom, izrađen je Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva. 

Cilj Kodeksa dobre prakse je donošenje smjernica za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih. 

Kodeks je prvi put predstavljen lokalnim predstavnicima javne uprave, stručnjacima za kulturne politike, organizacijama civilnog društva, korisnicima infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranoj javnosti, u Dubrovniku 20. lipnja, u Art radionici Lazareti. Kodeks je na javnoj tribini predstavio član radne skupine Domagoj Šavor, koordinator Saveza udruga Clubture. 

U konzultativnom procesu s prisutnim dionicima otvoren je forum za raspravu o ključnim elementima predloženog Kodeksa. Na tribini je zaključeno da se uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava ostvarivanje javnog interesa te da primjeri koji se razvijaju u području kulture mogu biti putokaz željenoga smjera. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme cjelokupnog javnog sektora, ali i društva u cjelini. 

Isti je dan u večernjim satima u Art radionici Lazareti održan međugeneracijski razgovor, susret različitih generacija aktivista i kulturnih radnika radi prijenosa znanja i informacija te organizacijskog, kolektivnog i individualnog pamćenja o iskustvima rada na nezavisnoj kulturnoj sceni, pokretanju i vođenju različitih prostora u kulturi, praksama koje su od 1990-ih nadalje dovele do institucionalne inovacije u području kulture. U razgovoru su sudjelovali predstavnici organizacija i inicijativa te pojedinci aktivni u području suvremene kulture i umjetnosti, kao i stručna i šira zainteresirana javnost. Međugeneracijski razgovor moderirala je Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv, nakladnika portala Kulturpunkt.hr i dugogodišnjeg online arhiva Abeceda nezavisne kulture. Nakon Dubrovnika, međugeneracijski razgovor održat će se u Rijeci 28. lipnja u 13 sati u velikoj dvorani Filodrammatice. 

Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva bit će predstavljen u javnom forumu u Rijeci, 29. lipnja u 13 sati u velikoj dvorani Filodrammatice, te u Karlovcu 8. srpnja u 10 sati u Knjižnici za mlade. 

Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb). 

Mreža DKC-HR