Tribina predstavljanja Kodeksa dobre prakse u Puli
Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva izrađen je u sklopu projekta Kulturna politika odozdo temeljem mapiranja, istraživanja i analiza različitih praksi sudioničkog upravljanja prostorima kulture i za kulturu koji se već više od deset godina razvijaju u desetak hrvatskih gradova (Zagreb, Karlovac, Pula, Split, Dubrovnik, Rijeka, Čakovec, Koprivnica, Hvar..). Kodeks je izradila radna skupina koja je osim projektnog tima uključila istraživače u području kulturnih politika te stručnjake za anti-korupciju i uspostavu mehanizama koji osiguravaju transparentnost.
Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih, stoga Kodeks donosi preporuke modela uspostave civilno-javnog partnerstva, ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada.
Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva dokument je kojim se želi doprinijeti razvoju javne kulturne politike temeljene na sudjelovanju građana i civilnog društva u upravljanju lokalnim društveno-kulturnim centrima kao mehanizmu kojim se jača transparentnost, smanjuje korupcija i osigurava da se javnim resursima upravlja u interesu lokalne zajednice.
Od lipnja 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli. Posljednje predstavljanje održano je u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc 20. listopada 2022., gdje su u konzultativnom procesu sa predstavnicima lokalnih uprava, civilnim društvom te zainteresiranom javnosti raspravljeni ključni elementi predloženog Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.
Društveni centar Rojc, smješten u bivšoj vojarni u centru Pule, jedinstveni je prostor koji na jednome mjestu okuplja više od stotinu udruga iz različitih područja djelovanja. Nezadovoljni načinom upravljanja i donošenjem odluka koje nisu u interesu korisnica, Rojčani 2008. iniciraju uspostavljanje zajedničkog tijela upravljanja, s vlasnikom prostora Gradom Pulom. U travnju 2008. godine oformljena je Koordinacija koju čine tri predstavnika udruga iz Rojca i tri predstavnika Grada Pule, no njihove zaključke prethodno mora odobriti nadležna osoba u Gradu. Takav se model upravljanja pokazao spor i nedovoljno učinkovit te je na tribini zaključeno da samo dugoročno orijentirano upravljanje omogućava daljnji razvoj Društvenog centra. U Rojcu je 2021. izrađen Nacrt Plana upravljanja Društvenim centrom Rojc koji predlaže uspostavu mješovite civilno-javne ustanove u kulturi.
U subotu, 22. listopada 2022. u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, održan je međugeneracijski razgovor, susret različitih generacija aktivista i kulturnih radnika radi prijenosa znanja i informacija te organizacijskog, kolektivnog i individualnog pamćenja o iskustvima rada na nezavisnoj kulturnoj sceni, pokretanju i vođenju različitih prostora u kulturi te praksama koje su od 1990-ih nadalje dovele do institucionalne inovacije u području kulture. Razgovor je moderirala Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv, nakladnika portala Kulturpunkt.hr i dugogodišnjeg online arhiva Abeceda nezavisne kulture.
Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).
Operacija grad