Održana konferencija Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava

Kulturni centri prostori su koji imaju potencijal razvijati se na načelima otvorenosti, inkluzivnosti, intermedijalnosti i interkulturalnosti. Jedan od uvjeta efikasnijeg rada kulturnih centara njihovo je umreženo djelovanje, međusobno i s novim kulturnim centrima. Pod novim kulturnim centrima razumijemo nezavisne kulturne centre i društveno-kulturne centre po modelu civilno-javnog partnerstva. Upravo društveno-kulturni centri koji izlaze iz često restriktivnih okvira upravljanja i programiranja prostora, predstavljaju iskorak u praksama unutar kulturnog sustava te otvaraju vrata njegovoj demokratizaciji. Uloga gradova je ključna za razvoj tih prostora, a podrška zakonodavca presudna.

Upravo se tim temama bavila konferencija Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava održana u Novinarskom domu u Zagrebu, 23. studenog 2022. Konferencija je održana u sklopu projekta “Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje” koji Operacija grad provodi s partnerima od siječnja 2021. U sklopu projekta, uz različite istraživačke, edukativne, diskurzivne i promotivne aktivnosti, izrađena su dva dokumenta: Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva čiji je cilj donošenje smjernica za uspostavu takvih partnerstava, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa, te mjera koje osiguravaju transparentnost i etičnost rada, te Zakon o kulturnim centrima koji se odnosi na sve vrste centara za kulturu te na prostore kulturno-umjetničkog stvaralaštva i društveno-kulturnih djelatnosti koji nisu regulirani posebnim zakonima.

Snimku konferencije možete pogledati na POVEZNICI.

Konferenciju je otvorila panel rasprava pod nazivom Institucionalni i zakonodavni okvir kulturnog sustava: mogućnosti i perspektive koju je moderirala Željka Tonković, a o postojećim i mogućim policy rješenjima problema s kojima se susreće kulturni sustav u pogledu infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti govorili su Ana Žuvela, istraživačica i stručnjakinja u području kulturne politike, Davor Mišković, kulturni radnik i istraživač u području kulturnih politika, te Mirela Travar, kulturna radnica i predsjednica Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Poseban fokus panela bio je upravo na izrađenom Zakonu o kulturnim centrima.

Prijedlog Zakona nastao je iz težnje da se cijeli kulturni sustav i sva kulturna infrastrutura otvore za suradnje o kojima se prije nije razmišljalo i da konačno krenemo prema prepoznavanju mjesta za kulturni razvitak zajednice, bili to kulturni centri ili društveno-kulturni centri ili pak prostori kulturno-umjetničkog stvaralaštva koje vode organizacije civilnog društva u kulturi, zaključno je iznijela Mirela Travar. Davor Mišković smatra da kulturne ustanove treba otvoriti građanima i različitim oblicima njihova sudjelovanja jer se trenutno nalazimo u stitaciji da javna sfera praktički ne postoji. "Uloga kulture je da re-kreira javnu sferu izvan postojeće subjektivne javne sfere, a prisutna je potreba da upravo građani sudjeluju u kreiranju sfere interesa neke ustanove i posljedično da sudjeluju u upravljanju i programiranju kulturnih centara, a pogotovo društveno-kulturnih centara". Kulturni centri bi trebali biti utočišta za predstavnike svoje zajednice, smatra Ana Žuvela, i dodaje: "Kad govorimo o građanima, iz pozicije kulturnih ustanova treba postaviti fer odnos s njima, smanjiti razinu instrumentalizacije gdje građani postaju dio projeknih kućica u razvoju publike i umjesto toga postaviti pitanje što građani danas zaista žele".

Nakon panela su uslijedile diskusijske grupe o prijedlogu Zakona o kulturnim centrima koje su facilitirali govornici prvog panela.

Drugu panel raspravu pod nazivom Kulturni sustav u praksi: kulturni centri u zajednici moderirala je Iva Zenzerović, a o mogućnostima razvoja centara za kulturu i njihovom povezivanju govorile su Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, Pavlica Bajsić, ravnateljica Centra mladih Ribnjak, te Stefana Došen, predstavnica Multimedijalnog kulturnog centra Split koji djeluje u zgradi Doma mladih.

Stefana Došen je kao važan moment u radu centra, ali i organizacija u kulturi koje koriste prostor Doma mladih istaknula skori dovršetak zgrade: "Nakon dugo vremena se ozbiljno razgovara o tome tako da ćemo možda već sljedeće godine biti makar u djelomičnoj rekonstrukciji. To će donijeti boljitak i organizacijama i lokalnoj zajednici jer će Dom iamti veću propusnost, koju ima i sada no ona možda nije toliko vidljiva". U kontekstu rada i otvaranja centara za kulturu, Pavlica Bajsić istaknula je javni poziv za predlaganje programa kao format koji omogućuje da se bolje osluškuju potrebe zajednice, analizira što sve postoji ili ne postoji, te koji otvara propulzivnost nezavisne scene i suradnje u polju. Emina Višnić je naglasila moment suradnje i izlaska iz dosadašnjih navika rada, u pogledu ustanova i u pogledu organizacija u kulturi. "Ponekad je nužno dati povjerenje unaprijed. Nije u prirodi ustanova da budu zatvorene u sebe, a pogotovo centara za kulturu", zaključila je. Predstavila je i proces donošenja buduće strategije kulturnog razvoja Grada koji po prvi put pristupa području kulture i umjetnosti ne iz perspekive pojedinih djelatnosti već strateških tema kulturne politike gradske uprave.

Konferenciju su zaključile Mirela Travar i Ana Žuvela koja je istaknula da je posao regulacije veliki i važan posao, pogotovo s obzirom na neusklađenosti i transfere s državne na lokalnu razinu te s lokalne razine na praktičnu, svakodnevnu razinu. "Tu je potreban konkretan i iskren dijalog pun povjerenja koji će jedno oko držati na krajnjoj ideji što kulturni centri u ukupnom kulturnom sustavu Republike Hrvatske znače, ne samo u urbanim sredinama već i u onima gdje su centri jedine točke kulturnog i društvenog života zajednice

Mirela Travar je rekla da organizacijski tim nastavlja sa zagovaračkim procesom oko dokumenata koji su izrađeni u sklopu projekta te istaknula da se radi o otvorenom procesu gdje su ključni budući prilozi šire zajednice, organizacija civilnog društva, stručnjaka i istraživača te drugih dionika u području korištenja i upravljanja infrastrukturom za kulturne i društvene djelatnosti, bilo centara za kulturu, društveno-kulturnih cenatara ili drugih prostora kulturno-umjetničkog djelovanja.

 

Nacrt Zakona o kulturnim centrima možete čitati na ovoj POVEZNICI.

 

Konferencija se održala u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).

Konferencija se provodi uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva kroz program Centri znanja. Savez udruga Klubtura Centar je znanja u području nezavisne kulture.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH.

Operacija grad