Zagreb: otvoreni grad? Kampanja za Interkulturni društveni centar

U sklopu niza aktivnosti koje smo pripremili u kampanji 23. travnja smo zajedno s Okusom doma sudjelovali u sportskoj utakmici NK Zagreb 041 –  NK Omladinac. NK Zagreb 041 i njihovi navijači White Angels zalažu se za sportsku atmosferu na terenu i protiv govora mržnje i nasilja na stadionima. Utakmica se održala u Dugavama, a posjetilo ju je 200-ak gledatelja. Nakon utakmice prezentirali smo “Zagreb: otvoreni grad?” s Okusom doma koji je pripremio bliskoistične specijalitete.

Kako je bilo na ovom druženje u sportskoj i interkulturalnoj atmosferi možete vidjeti u FB galeriji.

Objavljeno u Uncategorized

Radionica urbanog namještaja

U izradi.

Objavljeno u Uncategorized

Zagreb: otvoreni grad? / Planet, people, profit

U sklopu Treće konferencije o dobroj ekonomiji, 31. ožujka predstavili smo platformu Upgrade i kampanju “Zagreb: otvoreni grad?” koja će nizom medijskih akcija i društveno-kulturnih događanja ukazati na važnost otvaranja društveno-kulturnog centra u Zagrebu. Unutar koncepta posebnu važnost ima komponenta interkulturalnosti pa se javnosti predstavila i socijalna zadruga Okus doma. O događanju prenosimo vijest s portala Kulturpunkt.hr

U Zagrebu se od 31. ožujka do 2. travnja održava Treća konferencija o dobroj ekonomiji u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Platforme za dobru ekonomiju. Prvog dana konferencije održana je otvorena rasprava o društvenom poduzetništvu (DP), poduzetništvu s etičkim integritetom koje se provodi s ciljem maksimiziranja društvenog, a ne privatnog profita. Povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka, uz inovativno kombiniranje postojećih resursa.

Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) govorila je o prije gotovo godinu dana usvojenoj Strategiji razvoja DP-a čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, Akcijskom planu Strategije te otvaranju posebnog Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri MRMS-u. No, pitanja konkretne provedbe Strategije, praćenja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja. Razvoj DP-a u najvećoj će se mjeri financirati iz Europskog socijalnog fonda, u omjeru 85 posto ESF – 15 posto državni proračun, te je Knežević ponovno najavila raspisivanje velike potpore za DP u iznosu od 3,4 milijuna eura. S obzirom da financiranje DP-a sadrži natruhe državnih potpora (ukratko, sadrži ih sve što u sebi ima poduzetništvo), a na što Europska komisija neće gledati blagonaklono, te što još uvijek ne postoji evidencija postojećih društvenih poduzeća, u tijeku su dogovori s Ministarstvom financija o skupu izuzeća od državnih potpora. Razgovori s Ministarstvom financija trebali bi biti gotovi sljedeći tjedan, najavila je Knežević, te bi se nakon javne rasprave u trajanju od petnaest dana raspisao natječaj za potpore DP-u – krajem travnja ili početkom svibnja. Na njega bi se mogla prijaviti postojeća društvena poduzeća te pravne ili fizičke osobe koje žele razviti segment DP-a unutar svojih djelatnosti. Primarni je cilj natječaja zapošljavanje.

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike, osnovana 2012. kao udruga sa sjedištem u Zagrebu. Trenutačno povezuje 40-ak stručnjaka u šest regionalnih centara podrške (Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), a pruža usluge informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica. Njihova je predstavnica Sonja Vuković rekla da joj se činilo da je donošenje Strategije bio veliki korak, s obzirom da je model DP-a u Hrvatskoj tek u nastajanju, no da je joj se sada, kada Strategiju treba realizirati, čini da smo opet na novom početku. Smatra da ne smijemo upasti u zamku da se oslonimo samo na Strategiju već da moramo dalje razvijati nove modele.

Na tribini se govorilo o poticanju učeničkog zadrugarstva i studentskog poduzetništva te je spomenuta prva i za sada jedina zadruga studenata, Fabric8 co-op. Jedna je govornica rekla da društveno odgovorno poslovanje treba povezati s obrazovanjem, konkretno građanskim odgojem, jer ne smijemo dopustiti da našu budućnost vežemo samo uz projektne prijedloge. Drugi je govornik ustvrdio da od reforme obrazovanja ne može biti ništa ako ne povežemo učeničke zadruge i strukovne škole sa srodnim fakultetima i širim društvenim potrebama – nezaposlenim i ranjivim skupinama, zapuštenim gospodarstvima osiromašenih obitelji. Spomenuto je da možda nije potrebno osmišljavati nove projekte i razvijati nove ideje već transformirati postojeće – u manjim lokalnim sredinama postoji mnogo poduzetnika koji već posluju društveno odgovorno, a da to i ne znaju.

Društveno poduzeće, prema autoru pojma Freeru Spreckleyu, poduzeće je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima. Na tribini je predstavljeno nekoliko primjera dobre prakse koji su ukazali na brojne modele i mogućnosti koji proizlaze iz dobre ekonomije. Ana Teskera i Maja Šepetavec u Zadru pokreću prvu zadružnu pivovaru u Hrvatskoj pod nazivom Brlog. Ispočetka su pivo kuhale kod kuće ili na balkonu, a uskoro su počele kružiti pozitivne glasine o njihovom proizvodu i sve se više ljudi javljalo koji su ga željeli degustirati, pa kupiti. Paralelno su upisale Crowdfunding akademiju i stvorile svoj recept za pivo pod nazivom Plavuša. Putem crowdfunding kampanje koja traje još dva dana namjeravaju prikupiti 13000 dolara, a proizvodit će isključivo zanatske pive. Njihova zadruga broji trinaest članova, a kampanju su pokrenuli radi nabave posljednjih elementa nužnih za proizvodnju: dva fermentora, boca, etiketa i gajba.

Zinka Mujkić predstavila je kulinarsko-vrtnu-jezičnu zadrugu Okus doma, nastalu kao projekt bilježenja recepata i azilantskih odnosno izbjegličkih priča. Kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, u siječnju ove godine objavljena je kuharica istog naziva, koja osim recepata donosi i kratke zabilješke o podrijetlu pojedine hrane i začina, te njihovog puta do naših stolova, ali i životne priče izbjeglica koji su podijelili svoja sjećanja na mirise, okuse i hranu doma koji su bili prisiljeni napustiti. Međusobnom suradnjom, kuhanjem i interakcijom izbjeglice i migranti imaju priliku postati dijelom lokalne kulture, ali i osamostaliti se na tržištu rada. Kako bi opremili kuhinju i nabavili osnovna sredstva potrebna za pokretanje posla, pokrenuli su crowfunding kampanju kojom su tri dana prije isteka roka uspjeli prikupiti novac potreban za pokretanje cateringa specijaliziranog za afričke, arapske i bliskoistočne okuse. Kao i kampanja pivovare Brlog, i ovaj crowdfunding spada u kategoriju temeljenu na nagradama.

U kontekstu povezivanja društvenog poduzetništva, koje se bavi prevencijom ili ublažavanjem posljedica siromaštva, socijalne isključenosti i zagađenja, s drugim društvenim pokretima koji smjeraju izgradnji održivog i otvorenog društva, Janja Sesar iz Saveza udruga Operacija Grad predstavila je kampanju Saveza i platforme Upgrade pod nazivom Zagreb: otvoreni grad?. Ona podrazumijeva zajedničko djelovanje solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnju interkulturalnog dijaloga, socijalno poduzetništvo, socijalnu uključenost, kulturu i umjetnost te gospodarski razvitak grada. Konkretno, radi se o ideji osnivanja društveno-kulturnog centra po modelu civilno-javnog partnerstva između organizacija civilnog društva i Grada, a kultura ovdje djeluje kao agens gradnje partnerstava i otvaranja dijaloga. Sesar je prisutne društvene poduzetnike pozvala da se uključe u kampanju za community centar koji bi omogućio prostor u kojem bi zajednički mogli razvijati i ponuditi inovativne modele rješenja problema zajednice.

Ana Raguž, suosnivačica i koordinatorica događaja u Impact Hub-u Zagreb, za kraj je predstavila priču o spontanom projektu koji je nastao temeljem ideje prijateljice i kolegice Dragane Tomić Filipović, i same društvene poduzetnice. Radi se o društvenoj igri na ploči o društvenom poduzetništvu – bez budžeta i planiranog tijeka primili su se izrade prije desetak mjeseci i nakon nekoliko testiranja shvatili da je igra odličan edukacijski alat. Njena je svrha educirati o DP-u, ali i širem kontekstu dobre ekonomije. Igra je u finalnoj fazi, a s obzirom da se takve igre najčešće vežu uz popularni Monopoly, njihova je ideja nazvati ga Tripoly, prema 3P: planet, people, profit.

Bit je dobre ekonomije, pa tako i društvenog poduzetništva, da ne inzistira samo na jednom ispravnom modelu, već da poštuje lokalne specifičnosti i društveni kontekst. Moderator tribine, Dražen Šimleša iz ZMAG-a, u tom je kontekstu ukazao na potrebu bavljenja bilo kojom skupinom – mladima, studentima, poduzetnicima, osobama u nepovoljnom položaju – jer jedno ne isključuje drugo, a sve zajedno doprinosi razvoju društvene odgovornosti i povećanju socioekonomskog učinka DP-a.

Ususret konferenciji, ZMAG je objavio novi izvještaj pod nazivom Dobra ekonomija u dobrim pričama koji donosi jedanaest inspirativnih priča iz Hrvatske, “priča koje svaki dan žive dobru ekonomiju”. Predstavljeni su socijalna zadruga Relax, Banka vremena, Hedona d.o.o., O La La, Udruga Kamensko, Učenička zadruga Šparooga, Udruga IKS, Impact Hub Zagreb, Udruga Sunce, ITAS Prvomajska d.d. te Zajednički pašnjaci. Izvještaj je dostupan na istaknutoj poveznici.

Objavljeno u Uncategorized

Zagreb: otvoreni grad? / Prilog zamišljanju budućnosti gradova

U sklopu Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije povodom kojeg Centar za mirovne studije i P.E.N. organizirali su čitanje poezije u književnom klubu Booksa, u ponedjeljak, 21. ožujka 2016. u 18 sati, a nakon čitanja poezije, posjetitelji su mogli sudjelovati u dinamičnom i interaktivnom satu arapskog jezika, na kojem će  se upoznati s jednim važnim dijelom te kulture, a i s djelovanjem i ciljevima platforme Upgrade. Prenosimo tekst o tom događanju, objavljen na portalu Kulturpunkt.hr:

Prema studiji Ujedinjenih naroda u 2014. godini 54% svjetske populacije živi u urbanim sredinama, a procjenjuje se da će do 2050. u gradovima živjeti 66% posto stanovništva. Priljev stanovnika u gradove podrazumijeva i njihovu transformaciju u pogledu ekonomske, političke i društvene moći. Ekonomska kriza, zagađenje i socijalna isključenost ključni su izazovi europske današnjice, posebno vidljivi u dinamičnim žilama kucavicama – gradovima. Kako suzbiti siromaštvo i poboljšati kvalitetu života građana, kako ih osnažiti da budu aktivni dijelovi društva i motivirati za oblikovanje novih prostora suradnje i dijaloga brige su današnjih europskih gradova, pa tako i Zagreba.

Kako će gradovi izgledati u budućnosti, ponešto ovisi i o sadašnjosti i načinima na koje ćemo doprinijeti njihovom razvoju. Jedna od onih koji promišljaju budućnost svojega grada je i koalicija okupljena oko Platforme Upgrade, a koju čine Centar za mirovne studije, socijalna zadruga Okus doma, Zelena mreža aktivističkih grupa te niz nevladinih organizacija u polju kulture i mladih. Akteri okupljeni oko ove platforme povezali su se iz različitih potreba, ali pod zajedničkim nazivnikom imaginiranja otvorenog grada i novih modela društvenog razvoja. S jedne strane Zagreb je postao važno turističko odredište, otvoreno za susrete najrazličitijih kultura, dok je s druge strane sve više njegovih građana suočeno s nezaposlenošću i siromaštvom. I konačno, izbjeglički val sve nas stavlja na test solidarnosti te podsjeća na različite oblike društvene isključenosti i isključivosti prema drugima i drugačijima.

Kako grad i njegovi građani zajednički mogu razvijati i ponuditi inovativne modele rješavanja problema zajednice i njihove neminovne promjene? Kako zajedno možemo doprinijeti razvoju Zagreba kao otvorenog i uključivog grada za sve njegove sadašnje i buduće građane? Zajedničkim djelovanjem solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnje interkulturnog dijaloga, socijalnog poduzetništva te kulture i umjetnosti u suradnji s gradom mogu se kreirati dinamična mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja građana za aktivno sudjelovanje i kreativni doprinos društvu. I na kraju, u vrijeme različitih oblika kriza u kojima se kao društvo nalazimo, doprinijeti pozitivnim društvenim promjenama – socijalnoj uključenosti građana i gospodarskom razvitku grada.

Polazeći od ovih premisa, koalicija će pokušati oblikovati neka moguća kreativna i održiva rješenja kroz raznolike aktivnosti, koje uključuju niz društvenih, kulturno-umjetničkih i medijskih događaja. Prvo takvo događanje vezano je uz obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskiminacije povodom kojeg Centar za mirovne studije i P.E.N. organiziraju čitanje poezije u književnom klubu Booksa, u ponedjeljak, 21. ožujka 2016. u 18 sati, a nakon čitanja poezije posjetitelji mogu sudjelovati u dinamičnom i interaktivnom satu arapskog jezika, na kojem će  se upoznati s jednim važnim dijelom te kulture.

Tim povodom, pitali smo neke od članova koalicije da nam odgovore na pitanja što je za njih otvoreni grad te na koje ga sve načine možemo otvoriti.

Dražen Šimleša (ZMAG): Za mene je otvoreni grad onaj koji nema straha, koji voli sve što ima a spreman je primiti novo i drugačije jer su kretanje i promjena temelj života. Iz svakog tog pomaka nešto se uzme od prije i nastavi dalje činiti identitet grada, a ono što je došlo daje nove boje i mirise. Otvoreni grad ima veliko srce da nas sve primi i prihvate sve naše različitosti. Isto kao i otvoreni čovjek.

Grad otvaramo tako da se u njemu njeguje i razvija sloboda, sloboda da se kreće i da se bude ono što jesmo. Otvoreni grad ne samo da to može podnijeti, nego ima i kapaciteta pretvoriti to u svoju prednost i kvalitetu. Zato su bitni prostori u gradu koji simboliziraju njegovu otvorenost jer u svom djelovanju i radu sadrže pozitivan odnos prema slobodi i prihvaćanju različitosti.

Emina Bužinkić (CMS): Otvoreni je grad mjesto susreta, dijaloga i suradnje. Otvoreni je grad onaj koji je svjestan promjena i pozdravlja ih kao priliku za kulturni rast. Otvoren je grad mjesto interkulturalnosti kao priče koja omogućava nadilaženje dubokih društvenih podjela i koji artikulira novu kulturu interakcije i to kako se ona razlikuje od onih koje poznajemo. Otvoreni grad odbija strahove i stereotipe, on se približava ljudima i poziva ljude na približavanje ka njemu. On je ispiriran različitostima kultura i poziva na njihovo prožimanje i suradnju.

Grad otvaramo na različite načine – uvezanim nitima stvaranja društva dobrodošlice i gostoprimstva, omogućavanjem pune ekonomsko-socijalne integracije, kulturne integracije te naposljetku i građanske integracije. Otvaranje grada je kreativno stvaranje prostora integracije u svim aspektima društvenog, ekonomskog, kulturnog, građanskog i političkog života u grad kao novi prostor življenja osoba koje dolaze iz drugih gradova, zemalja i regija. Otvaranje grada odnosi se i na promjenu percepcije onih koji dolaze i njihove prihvaćenosti u društvu.

Nawar Murad (Okus doma): Otvoreni grad je grad koji prima u zagrljaj nove, različite i drugačije kulturne fenomene, a istovremeno ne briše originalni identitet tih fenomena, nego im daje slobodu. Možemo otvoriti grad na način da dajemo onima koji su stručni u nekim područjima da rade ono što vole raditi a ne ono što moraju jer grad ne može biti otvoren ako nema rada koji se radi s ljubavlju.

Sanja Burlović (Attack): Otvoreni grad su ljudi različitih kultura, mentaliteta, porijekla, rase, vjere, seksualne orijentacije, nacionalnosti. Građani i građanke koji čine i utječu na grad. Otvoreni grad je multikulturalan, spreman prihvatiti različitosti i spreman na promjene.

Grad otvaramo međusobnim dijalogom, spremnošću da među nas prihvatimo druge i drugačije. Grad otvaramo umjetničkim inventivnim akcijama, tolerancijom, idejama. Grad otvaramo svjesnošću da je suživot moguć i potreban, ustrajnošću da  to i postignemo. Grad otvaramo pružanjem jednakih mogućnosti.

Ovo su tek neki od mogućih odgovora na ponuđena pitanja, a kroz niz aktivnosti i događanja koalicija će pokušati ponuditi nove odgovore i primjere kako grad činimo otvorenim.

Objavljeno u Uncategorized

Radionica oblikovanja prostora tzv.placemaking – Karlovac/ Mala scena Hrvatskog doma/ četvrtak 19. ožujak 2015. u 10.00 sati

Radionica oblikovanja prostora po metodi tzv. placemakinga  otvorena je građanima i građankama. Radionicu  organizira KA-MATRIX – udruga za društveni razvoj u okviru projekta Making Space for Active Community.

Radi se o radionici oblikovanja prostora, metodom tzv. placemakinga, kojom se želi uključiti članove lokalne zajednice na aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i razvoju društveno kulturnog centra u zgradi Hrvatskog doma u Karlovcu. Radionica će obuhvaćati scenarije oblikovanja prostora s ciljem stvaranja društvenog života u Hrvatskom domu odnosno otvaranje prostora za različite društvene i kulturne namjene.

Sudjelovanje je otvoreno i pozvani su zainteresirani građani i građanke/ korisnici i korisnice  budućeg društvno-kulturnog centra bez obzira na dosadašnji angažman, sudjelovanje ili praćenje aktivnosti na Maloj Sceni Hrvatskog doma. Osobito se poziva građane i građanke  koji/e  žive u užem susjedstvu i blizini Hrvatskog doma kao i sve trenutne korisnike i korisnice  prostora male scene.
Kao rezultat radionice očekuju se konkretni prijedlozi oko definiranja oblika, načina korištenja i programa budućeg centra.

Voditeljica radionice je Mirela Travar iz Mreže mladih Hrvatske.

—> više o voditeljici <—
Mirela Travar, profesorica hrvatskog jezika i slavistike, dugogodišnja je aktivistkinja na hrvatskoj civilnoj sceni. Organizacije u kojima je radila i volontirala uključuju Centar za mirovne studije i GONG, a od 2009. godine je aktivno uključena u rad Mreže mladih Hrvatske u kojoj je zaposlena kao glavna tajnica od 2011. godine. Bila je/još uvijek jest stručna suradnica u niz radnih i savjetodavnih tijela.
Svoj rad kao trenerica obavlja u Hrvatskoj i regiji, a posljednjih se godina fokusira na zagovaranje, (kvalitetne) javne politike, anti-diskriminacijske politike i ljudska prava te promocija i zagovaranje za prava mladih.

—> više o projektu <—

Kroz projekt Making Space for Active Community želi se doprinijeti razvoju i jačanju javno vidljivih partnerstva između organizacija civilnoga društva i lokalnih samouprava u Karlovcu, Puli i Zagrebu za upravljanje lokalnom javnom infrastrukturom i uključivanje građana.

Projektom se želi unaprijediti utjecaj udruga civilnoga društva u društvenom i kulturnom razvoju lokalnih zajednica kroz osiguravanje javnih infrastruktura uz participativni, svima pristupačan i održiv model vođenja i upravljanja uz razvijanje vidljivih civilno-javnih partnerstava.

Projekt se provodi kroz treninge povezivanja i umrežavanja udruga iz Zagreba, Pule i Karlovca, promociji javno-civilnih partnerstava, studijska putovanja, te javne tribine i radionice za članove udruga i građane. U okviru projekta izrađena je internetska stranica za mrežu udruga u nezavisnoj kulturi KAoperativa (kaoperativa.org) te značajnije korištenje društvenih mreža za promociju aktivnosti.

Edukacije obuhvaćene projektom vode domaći i međunarodni treneri, a uz predstavnike udruga treninzi su namijenjeni zaposlenicima lokalnih uprava koji se bave pitanjima aktiviranja građana, kulturnim politikama i prenamjenom i korištenjem javnih prostora. Treninzi za udruge i predstavnike gradova baziraju se na iskustvima Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON kao uspješnog modela civilno – javnog partnerstva, te belgijskih kulturnih centara kao dobrih praksi upravljanja javnom infrastrukturom.

Kako u Karlovcu još ne postoji kulturno-društveni centar edukacije i druge aktivnosti fokusiraju se na izradu modela upravljanja, programiranje i otvaranje takvog prostora. Navedene aktivnosti vezane su s djelovanjem karlovačke mreže udruga u nezavisnoj kulturi KAoperativa koja djeluje u smjeru unaprijeđenja uvjeta za rad lokalne nezavisne kulturne scene.

Obavijest o aktivnostima te pozivi za sudjelovanje na edukacijama i uključivanje u projektne aktivnosti objavljuju se na internetskim stranicama udruge KA-MATRIX (ka-matrix.hr), društvenim mrežama te internetskoj stranici kaoperativa.org.

#

Radionica se odvija u okviru projekta Making Space for Active Community u suradnji s mrežom KAoperativa.

Radionicu sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH kroz projekt Making Space for Active Community.

Izražena mišljenja su mišljenja autora i ne izražavaju nužno mišljenje Europske Unije i drugih donatora. Sadržaj je isključiva odgovornost Saveza udruga Operacija: Grad, Saveza udruga Rojc i KA-MATRIX-a

Nositelj projekta Making Space for Active Community: Savez udruga Operacija grad (Zagreb)

Partneri na projektu: Savez udruga Rojc (Pula), KA-MATRIX (Karlovac), Grad Pula, Grad Zagreb

 

Objavljeno u Uncategorized